HR | EN
Penjah se i vidjeh mnoštvo raznolikosti endemskih i reliktnih oblika...
Dr. fra Jure Radić
You are here > O parku > Osobna karta Parka

Osobna karta Parka

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05,NN 139/08, NN 57/11, 80/13) Park prirode je prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.

 

Godina osnivanja: 1981. (Zakon o proglašenju Parka prirode Biokovo, N.N. br. 24 od 16.
lipnja 1981.)

 

Površina: 196 km2 (19 550 ha)

 

Nadmorska visina: 200-1762 m

 

Najviši vrh: Sveti Jure (1762 m)

 

Županija: Splitsko-dalmatinska

 

Gradovi: Makarska, Vrgorac

 

Općine: Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Zagvozd, Zadvarje, Šestanovac

 

Obuhvat: unutar sljedećih granica: cestom od prijevoja Dubci na Jadranskoj magistrali do Novaka, zatim podnožjem strmca do zaseoka Bartulovići, putem do sela Topići i sjeverno od kamenoloma do starog sela Bast, preko Smokvine na izvor Jablan, nadalje putem od zaseoka Žlib-Veliko brdo do sela Makar i ispod strmca sela Kotišina, do zaseoka Potpeć-Tučepi, zatim podnožjem strmca do ruba šume Staza, pa sjevernim rubom šume do vrgoračke ceste i nadalje vrgoračkom cestom do Gornjih Igrana, pa cestom do Kozice, zatim na sjeverozapada cestom do Zagvozda, gdje skreće put prema Dedićima i Lončarima do kapele Sv. Stjepana, pa na kotu 306, zatim na zaselak Čikeš, preko kote Sedlača(278) na kote Strigovo (398) i Kula (382), te ravnom linijom na početnu točku prijevoja Dubci.

Ukratko: od prijevoja Dubci (kod Brela) do prijevoja Saranač (kod Gornjih Igrana).

 

Glavna obilježja: geomorfološki fenomeni – vrtače, škrape, kamenice, jame – do sada najdublja jama Mokre noge (-832 m), ledenice, spilje, krški izvori; više od 40 endemičnih biljnih vrsta, npr. biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio); značajna paleontološka nalazišta; prekrasni krajobrazi i vidikovci.

 

Posebno vrijedna prirodna područja:

 

Posebno vrijedna područja šumske vegetacije:

autohtona šuma dalmatinskog crnog bora Junipero - Pinetim dalmaticae Domac u  predjelu Borovik, Šibenik - Borovac i Bukovac i Pakline-Krajev gaj šuma primorske bukove Fagetum croaticum seslerietosum Ht. na primorskoj padini pod Vošcem na visini 1350 m šume bukve i jele s kontinentalne strane Parka na sjevernim ekspozicijama Kaoci, Ozrivača i Kimet - Sutvid u blizini vrha Sv. Jure.

 

Posebno vrijedna botanička područja:

Sv. Ilija - Šibenik - Štropac (ovaj značajni botanički lokalitet obuhvaća padine Sv. Ilije preko Šibenika do Štropca), Troglav - Sv. Jure najviši vrh Biokova s kojim čini cjelinu.

Posebno vrijedna geomorfološka područja:
Nevistina stina - Ovčje polje, Sv. Ilija - Kuranik - Šibenik -Štropac – Vošac i Vršni plato Sv. Jure - Troglav

Zoološki značajna područja:
šumsko zoološki značajno područje za krupnu divljač (Kaoci - Dobri dol), botaničko zoološki značajno područje (Sv. Jure - Troglav - Kadulja), botaničko zoološki značajno područje (Sv. Ilija - Stupica) i zoološki značajno područje za sitnu divljač (Lađana).

 

U sastavu Parka nalazi se Biokovski botanički vrt Kotišina, u površini 16,5 ha iznad sela
Kotišina. Po zamisli njegova utemeljitelja, fra Jure Radića, očuvana izvorna biokovska vegetacija omogućuje posjetiteljima upoznavanje jedinstvenog samoniklog biljnog svijeta.