HR | EN
Stadoh na povišeno mjesto i doživjeh milinu radosti.
Dr. fra Jure Radić

Europska noć šišmiša

Europska noć šišmiša obilježava se svake godine zadnjeg vikenda kolovoza (31.08.) već 17 godina pod okriljem Sporazuma o zaštiti šišmiša (EUROBATS). Cilj obilježavanja je podizanje svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša zbog pada njihove brojnosti u svijetu.

 

U Europi postoji 45 vrsta šišmiša od kojih su mnogi ugroženi, a neki čak i pred izumiranjem. Hrvatska, koja je također potpisnica Sporazuma o zaštiti šišmiša, s do sada je zabilježenih 35 vrsta jedna je od šišmišima najbogatijih zemalja Europe i sve su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, a čak17 vrsta se nalazi u Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske. Diljem Europe i Hrvatske ovaj vikend provoditi će se edukacije i radionice kako bi se što bolje javnost upoznala s šišmišima i kako bi shvatili važnost njihove zaštite i očuvanja.


Glavni razlozi njihove ugroženosti su gubitak staništa zbog prekomjernog krčenja šuma, korištenje pesticida i zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Šišmiši su jedini sisavci koji mogu aktivno letjeti. Hrane se noću kako bi izbjegli predatore i nadmetanja za hranom, a tokom dana borave u špiljama, dupljama drveća, tavanima, podrumima, pukotinama i otvorenim zgradama. Zimu provode u hibernaciji najčešće u špiljama gdje je temperatura stalna tokom cijele godine. Sve tjelesne funkcije su svedene im na minimum kako bi se štedjele rezerve energije do proljeća. Dolaskom proljeća bude se iz zimskog sna, pojačano se hrane i dobivaju mlade, najčešće jedno mladunče po majci, te mogu živjeti duže od 20 godina. Zabranjeno ih je hvatati i uznemiravati, pogotovo za vrijeme hibernacije jer zbog buđenja dolazi do pojačanog stresa i jedinka može uginuti.


Za šišmiše se često vežu neke predrasude. Oni nisu slijepi, imaju oči i vide ali se ipak većinom orijentiraju preko zvuka, eholokacijom. Preko usta i nosa ispuštaju zvuk (na frekvenciji koju mogu samo oni čuti) i velikim ušima hvataju zvuk koji se odbija od premeta u njihovoj okolini. Na taj način izvrsno raspoznaju prostor oko sebe pa nema straha da će Vam se zapetljati u kosu. Od preko 1000 vrsta koje se nalaze u svijetu samo tri vrste se hrane tako da sišu krv i to većinom stoke. Te vrste žive na području Srednje i Južne Amerike. Sve ostale vrste se hrane kukcima, noćnim leptirima i paucima. Jedan šišmiš može pojesti do 1000 komaraca, pa imaju nezamjenjivu ulogu u kontroli broja noćnih kukaca.


Kao i svi sisavci i šišmiši mogu biti zaraženi bjesnoćom, zato pri istraživači pri kontaktu s njima imaju zaštitne rukavica. Ako eventualno šišmiš zaluta u Vaš dom nema mjesta za paniku. Rastvorite prozore ili vrata, ostavite svijetlo i mirno stanite uz zid i promatrajte ga kako bi bili sigurni da je izašao. Ako šišmiš ne izađe nakon 15 minuta, pričekajte da se smiri i uzmite rukavice od malo čvršćeg materijala, te ga nježno prekrijte s mekom krpom, čašom i iznesite a u vanjski prostor s rukavicama na rukama.