HR | EN
Stadoh na povišeno mjesto i doživjeh milinu radosti.
Dr. fra Jure Radić

Pronađen nastradali obični škanjac i dopremljen u Sokolarski centar u Šibeniku gdje će mu biti pružena stručna pomoć

U utorak, 29. 01. 2013. godine zaposlenici Javne ustanove Park prirode Biokovo dobili su obavijest o nastradalom običnom škanjcu (Buteo buteo, Linnaeus 1758) pronađenom u Makarskoj.

U utorak oko 11:45 zaprimili smo poziv predsjednika Lovačke udruge Biokovo Dragana Srzića da je netko od građana Makarske preko centra 112 prijavio nalazak nastradale ptice grabljivice na području Plaže između ugostiteljskih objekata na Peškeri. Odmah smo kontaktirali centar 112 i dobili informaciju o točnoj lokaciji ptice i prijavitelju. Ptica se nalazila u blizini ugostiteljskog objekta Fruit i Ivana na Peškeri, a pronašao ju je Denis Antunović, vlasnik ugostiteljskog objekta Fruit koji je i prijavio nalazak centru 112. Na teren je odmah izašla stručna i nadzorna služba Javne ustanove Park prirode Biokovo kako bi pticu poslala u Sokolarski centar u Šibeniku gdje će joj biti pružena potrebna pomoć i gdje će stručnjaci za ptice grabljivice utvrditi o kakvoj se povredi radi. Prije slanja u Sokolarski centar škanjac je odnesen u veterinarsku ambulantu gdje ga je pregledala dr. veterinarske medicine Ivana Bašić. Nakon pregleda, djelatnici stručne i nadzorne službe Javne ustanove Park prirode Biokovo, pticu su autobusom u 14:20 poslali u Sokolarski centar u Šibeniku. Škanjac je preživio put i preuzet je od strane Emilija Menđušića, voditelja centra, koji će provesti obradu i utvrditi o kakvim se ozljedama radi, a sutra tijekom jutra znat će se nešto više o stanju škanjca. Nadamo se da će, zahvaljujući ispravnom postupanju Denisa Antunovića prilikom pronalaska ove strogo zaštićene grabljivice, škanjac biti spašen i ponovno vraćen u prirodno stanište. Također molimo da u slučaju pronalaska ozlijeđene grabljivice kontaktirate inspekciju zaštite prirode ili da se direktno obratite Sokalarskom centru u Šibeniku.

 

Naime, radi se o običnom škanjcu (Buteo buteo, Linnaeus 1758) na kojem nije bilo vidljivih povreda, ali je bio vidno iscrpljen. Prema informacijama iz Sokolarskog centra u Šibeniku u srijedu oko 10:00 sati potvrđeno nam je da se radi o juvenilnoj ženki škanjca koja je u jako lošem stanju, potpuno je izgladnjela i iscrpljena. Ptica dobiva infuziju i utopljena je kako ne bi dalje gubila energiju. Nema fraktura ni drugih povreda ali zbog njenog lošeg stanja u ovom trenutku nismo mogli dobiti daljnju prognozu dok se ne vidi kako će reagirati na njegu i u kojoj mjeri je zbog izgladnjelosti i iscrpljenosti narušen cjelokupni metabolizam. Oporavak je u ovom trenutku zapravo neizvjestan, a daljnji ishod ovisi isključivo o preostalim unutarnjim zalihama snage.

 

Na žalost, u četvrtak u jutarnjim satima dobili smo obavijest iz Sokolarskog centra u Šibeniku da je škanjac uginuo.

 

Škanjac je grabljivica iz reda FALCONIFORMES – sokolovki i porodice jastrebova. Vrsta je strogo zaštićena zavičajna divlja svojta temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05, 139/08 i 57/11) i Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN br. 99/09). Također, škanjac je zaštićen međunarodnim konvencijama.
Škanjac je malobrojna gnjezdarica, brojna preletnica i malobrojna zimovalica biokovskog područja. Gnijezdi se samo u vršnoj zoni u bukovim šumama okruženima travnjacima. Populacija na Biokovu je mala, samo 2-4 para. Na području Dalmacije je jako malobrojna gnjezdarica i čini se da je glavni razlog tome nezakoniti odstrel. Škanjac je u cijeloj Europi jedna od najbrojnijih grabljivica i najmanje zabrinjavajuća. Duljina tijela mu se kreće od 51-57 cm, a raspon krila mu je 113-128 cm. Može biti težak do 1 kg. Boja perja mu je varijabilna, od tamno smeđe do bijele. Škanjac obično vreba s povišenog položaja (stupovi uz cestu, telefonski stupovi, stabla) a kad ugleda potencijalnu žrtvu, laganim zamasima krila uzima zalet i potom se obrušava. Može ga se vidjeti i kako lebdi iznad jednog mjesta na livadi ili njivi, čekajući da se pojavi plijen. Također ga se, posebno zimi, može vidjeti kako hoda po zemlji, tražeći kukce i gujavice. Sluh mu je vrlo istančan i njime također otkriva plijen. Hrani se uglavnom malim sisavcima, ali zna loviti gmazove, vodozemce, kukce, beskralježnjake, mlade ptice, voluharice, miševe i gujavice. Ponekad se hrane i strvinama. Prilikom snubljenja mužjak i ženka jedre visoko u zraku i izvode svadbeni let tako da nogama dodaju grane za gnijezdo.